Plan i program doktorskog studija
UVJETI UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ I TRAJANJE STUDIJA

Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA organizira se u trajanju od 6 semestara tijekom kojih studenti trebaju osvojiti 180 ECTS bodova. Studij se organizira u punom radnom vremenu (tzv. full-time) ili kao studij s dijelom radnoga vremena (tzv. part-time). Pri upisu na studij svaki student prilaže pismenu izjavu hoće li studirati u punom radnom vremenu ili s dijelom radnoga vremena. Studij u punom radnom vremenu odnosi se na studente koji puno radno vrijeme posvećuju ispunjavanju obveza koje zahtijeva doktorski studij. Studenti koji studiraju s dijelom radnoga vremena moraju priložiti izjavu kako im raspoloživo radno vrijeme omogućuje ispunjenje studentskih obveza prema planu studija s dijelom radnoga vremena. Nastavni plan i program studija osmišljen je tako da omogućuje usavršavanje različitih kategorija pristupnika.

Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA mogu upisati:

– pristupnici sa završenim sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem koji su ostvarili najmanje 300 ECTS bodova tijekom studiranja (magistar slikarstva/kiparstva/grafike) s minimalnom prosječnom ocjenom 3,50 za sve kolegije kroz petogodišnje razdoblje studiranja (u izračun prosjeka „težinski“ se uzimaju ocjene iz svih kolegija); (Iznimno, doktorski studij mogu upisati i pristupnici koji ne ispunjavaju uvjet iz prethodnoga stavka ako su se umjetnički dokazali i imaju preporuke dvaju profesora iz odgovarajuće grane.); (Upis se može odobriti i pristupnicima koji su završili diplomski studij iz srodnih umjetničkih ili znanstvenih polja, odnosno grana, uz polaganje razlikovnih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj razlikovnih ispita određuje Vijeće doktorskoga studija za svaku pojedinačnu prijavu za upis.);

– pristupnici sa završenim visokoškolskim diplomskim studijem VII/1 stupnja (akademski slikar/kipar/grafičar) na akademijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu (ili na ekvivalentnim studijima u državama na kojima je studij bio u sklopu interdisciplinarnoga studija na akademiji ili sveučilišnom odjelu) s minimalnom prosječnom ocjenom 3,50 za sve kolegije tijekom studiranja; (Iznimno, doktorski studij mogu upisati i pristupnici koji ne ispunjavaju uvjet iz prethodnoga stavka ako su se umjetnički dokazali i imaju preporuke dvaju profesora iz odgovarajuće grane.); (Upis se može odobriti i pristupnicima koji su završili diplomski studij po starom sustavu iz srodnih umjetničkih ili znanstvenih polja, odnosno grana, uz polaganje razlikovnih ispita zbog programskih razlika. Sadržaj razlikovnih ispita određuje Vijeće doktorskoga studija za svaku pojedinačnu prijavu za upis.);

– pristupnici sa završenim poslijediplomskim umjetničkim magistarskim studijem po starom sustavu (magistar umjetnosti) iz područja umjetnosti, polje likovnih umjetnosti, a također i pristupnici koji su magistri umjetnosti iz nekoga drugog polja, uz uvjet da su ostvarili najmanje 30 ECTS bodova iz kolegija koje je obrađivao i poslijediplomski magistarski studij ARS SACRA (ako to nije slučaj moraju položiti do 30 ECTS bodova iz razlikovnih kolegija, zbog programskih razlika, o čemu odlučuje Vijeće doktorskoga studija); (Pristupnicima koji su stekli stupanj magistra umjetnosti iz područja umjetnosti, polje likovnih umjetnosti, priznaje se ukupno 60 ECTS bodova na upisanome doktorskom studiju. Od priznatih 60 ECTS bodova, priznaje im se 48 ECTS bodova s prve godine studiranja na doktorskom studiju, a preostalih 12 bodova s prve godine trebaju osvojiti polažući dva kolegija koja nisu položili na poslijediplomskom magistarskom studiju. Također im se priznaje 12 bodova s druge godine koji se dobivaju iz ostalih izvannastavnih aktivnosti.); (Pristupnicima koji su stekli stupanj magistra umjetnosti iz nekoga drugog polja ili pristupnicima koji nisu uspjeli do kraja završiti poslijediplomski magistarski umjetnički studij po starom sustavu, priznaje se odgovarajući broj bodova na temelju analize Povjerenstva za priznavanje ECTS bodova kojeg imenuje Vijeće doktorskoga studija.);

Javni natječaj za upis na poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA raspisuje Senat Sveučilišta u Mostaru na prijedlog Umjetničko-nastavnoga vijeća Akademije likovnih umjetnosti. Kriteriji vrjednovanja pristupnika obuhvaćaju uspjeh na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju, pokazano zanimanje za umjetničko istraživanje, objavljene izložbe i radove u odgovarajućim časopisima i zbornicima radova, preporuke profesora, te prijedlog o temi istraživanja.

Svaki pristupnik mora imati minimalnu razinu znanja engleskoga jezika, zbog korištenja međunarodne literature, a ona se ocjenjuje zadovoljavajućom ako odgovara minimalnoj razini A2 prema zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike. Također, razgovor sa svakim pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnoga postupka i dodatni kriterij vrjednovanja pristupnika.

Ako su svi kriteriji zadovoljeni Vijeće doktorskoga studija utvrđuje popis izabranih pristupnika za upis na poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA i objavljuje ga na oglasnoj ploči i internetskoj stranici Akademije likovnih umjetnosti. Objavljuje se rok za prigovor i vrijeme za odgovor na prigovor. Umjetničko-nastavno vijeće Akademije likovnih umjetnosti, na prijedlog Vijeća doktorskoga studija, donosi Odluku o upisu pristupnika na doktorski studij.

Doktorski studij u punome radnom vremenu u pravilu traje tri godine, a može se, uz obrazloženje, produžiti do šest godina. Studij s dijelom radnog vremena traje pet godina, a može se, uz obrazloženje, o čemu odlučuje Vijeće doktorskoga studija, produžiti do osam godina. Po isteku osam godina od upisa doktorand gubi pravo obrane doktorskoga rada.

U slučaju da kvaliteta rada doktoranda, ocijenjena kroz godišnje evaluacijske postupke koje provodi Vijeće doktorskoga studija, nije zadovoljavajuća, Vijeće doktorskoga studija može odlučiti o gubitku prava doktoranda na nastavak studija.

STRUKTURA I ORGANIZACIJA DOKTORSKOGA STUDIJA

Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA koncpiran je na način da student izabire svoga studijskog savjetnika na temelju umjetničke grane, predloženoga modula doktorskoga studija, odnosno želje i afiniteta prema određenoj specijalnosti. Studijski savjetnici trebaju biti na raspolaganju pristupniku koji ih je izabrao. Studijski savjetnici su uglavnom nastavnici s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, ali to nije pravilo, nego mogu biti i nastavnici s drugih akademija/fakulteta. Na prijedlog Vijeća doktorskoga studija, s popisa studijskih savjetnika mogu se izuzeti nastavnici koji imaju tri ili više pristupnika. Studijski savjetnici pomažu studentu pri izboru kolegija, rješavanju problema tijekom studija te prate i usmjeravaju njegov rad. Također je studijski savjetnik odgovoran za praćenje napredovanja studenta tijekom studija.

Studijski savjetnik ne mora (ali može) biti mentor svome pristupniku prilikom izrade doktorskoga rada. Mentor se imenuje tijekom postupka prijave i odobrenja teme disertacije. Studijski savjetnik može biti jedini mentor, također i mentor u sklopu dvojnoga mentorstva za nekoga pristupnika (ako je riječ o interdisciplinarnosti rada ili ako drugi mentor dolazi s nekoga drugog sveučilišta gdje će se također vršiti određena istraživanja), ali može biti i komentor svome pristupniku. Ako studijski savjetnik, nakon završetka prijave i odobrenja teme disertacije, nije izabran za mentora ili komentora pristupniku kojega je do tada pratio i usmjeravao, njegove obveze u tome trenutku prestaju, a preuzima ih izabrani mentor (i komentor).

Na početku svake studijske godine student treba izraditi godišnji plan i dostaviti ga Vijeću doktorskoga studija. Na kraju svake studijske godine studijski savjetnik (a kasnije mentor) podnosi godišnje izvješće o radu i napredovanju studenta poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnog studija Vijeću doktorskoga studija. Mentor se studentu imenuje sukladno članku 11. Pravilnika o doktorskim studijima Sveučilišta u Mostaru, a na temelju obrazloženoga izvješća i prijedloga Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije. Vijeće doktorskoga studija predlaže mentora, a Senat ga imenuje.

Za mentora može biti imenovan nastavnik koji je izabran u zvanje redovitoga ili izvanrednoga profesora (ili ekvivalentno zvanje ako je riječ o mentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu). Mentor može biti i docent ako je proveo najmanje tri godine u tome zvanju. Također, mentor može biti professor emeritus. Mentor mora biti izabran na područje, polje i granu iz koje se predlaže tema disertacije.

U slučaju interdisciplinarnosti teme predlaže se dvojno mentorstvo. U tome slučaju svaki od njih preuzima odgovornost za unaprijed određeni dio istraživanja i postupka izrade disertacije. Kao što je već naznačeno, uz mentora na poslijediplomskom doktorskom studiju ARS SACRA može se imenovati komentor s institucije nositelja studija ili druge institucije u zemlji i inozemstvu. Komentor se može imenovati i u slučaju imenovanja dva mentora, a on može biti nastavnik koji je izabran u zvanje docenta, izvanrednoga ili redovitoga profesora (ili ekvivalentno zvanje ako je riječ o komentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu). Mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu ima pravo dovesti to mentorstvo do kraja, uz suglasnost Vijeća doktorskoga studija.

Na poslijediplomskome doktorskom studiju ARS SACRA Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru jedan mentor može istovremeno voditi najviše četiri doktoranda s ovoga studija. Mentor ili komentor koji nije zaposlenik Sveučilišta u Mostaru ili njegovih pridruženih članica mora potpisati ugovor o suradnji i preuzimanju odgovornosti za pristupnika. Svaki mentor mora priložiti izjavu o spremnosti vođenja pristupnika tijekom izrade doktorskoga rada, a također i pismeno dopuštenje čelnika ustanove s koje dolazi.

Program poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnog studija strukturiran je modularno. Student uz pomoć svoga studijskog savjetnika obvezan je slušati i polagati obvezne i izborne kolegije. Ukupan zbroj za sve obvezne i izborne kolegije iznosi 60 ECTS bodova.

U dogovoru s izabranim studijskim savjetnikom student može birati i kolegije s doktorskih studija srodnih programa na Sveučilištu u Mostaru, odnosno na drugim sveučilištima i akademijama s kojima Sveučilište u Mostaru ili Akademija likovnih umjetnosti imaju potpisan ugovor o suradnji.

Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA sastoji se od utvrđenih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Preko nastavnih aktivnosti može se dobiti 60 ECTS bodova, a izvannastavne aktivnosti donose preostalih 120 ECTS bodova. U izvannastavne aktivnosti, pored ostaloga, uključeni su prijava i obrana teme, te izrada i obrana doktorskoga rada.

Nastavne se aktivnosti izvode preko obveznih i izbornih kolegija, odnosno preko izravnih oblika nastave koje čine predavanja, vježbe, istraživački seminari, radionice...

Student polaže šest obveznih općih i modularnih kolegija, a uz pomoć svoga studijskog savjetnika bira preostalih dva izborna kolegija, s tim da svaki kolegij (obvezni, opći izborni ili modularni izborni) vrijedi 6 ECTS bodova. Iznimka je bazični opći modularni kolegij slikarstvo/kiparstvo/grafika koji vrijedi 18 ECTS bodova.

Ako je riječ o interdisciplinarnom istraživanju, na zahtjev pristupnika (uz supotpis studijskoga savjetnika) Vijeće doktorskoga studija određuje kako će se broj modularnih izbornih kolegija “težinski” rasporediti na različite module (ovisno o granama interdisciplinarnosti).

Polaganjem obveznih općih i modularnih kolegija student stječe 48 ECTS bodova, a polaganjem izbornih kolegija stječe 12 ECTS bodova. Dakle, sve nastavne aktivnosti, odnosno izravni oblici nastave, čine 33% (60 bodova) ili trećinu od ukupnih obveza predviđenih poslijediplomskim studijskim programom.

Izvannastavne aktivnosti sastoje se od provedbe umjetničkoga istraživanja uz vodstvo i nadzor studijskoga savjetnika (a kasnije mentora), te izrade umjetničkih radova, izložaba, pisanja stručnih članaka, prezentacija, predavanja, radionica, usavršavanja na srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu ili drugih oblika rada čiji je cilj priprema za izradu disertacije. Izvannastavne aktivnosti iznose 66% od ukupnih obveza predviđenih studijskim programom, odnosno 120 ECTS bodova.

Nakon stjecanja 90 ECTS bodova kroz nastavne i izvannastavne aktivnosti student pokreće postupak stjecanja doktorata umjetnosti podnošenjem prijedloga teme disertacije Vijeću doktorskoga studija. Također, student tada predlaže i mentora s kojim dogovara uvjete rada. Prijava za pokretanje postupka sadrži opće podatke o doktorandu, životopis i popis radova doktoranda, naslov predložene teme, podatke o predloženome mentoru i njegovim kompetencijama, obrazloženje teme, očekivani izvorni doprinos predloženoga istraživanja i procjenu troškova istraživanja.

Vijeće doktorskoga studija predlaže mentora i povjerenstvo za ocjenu i obranu teme Umjetničko-nastavnome vijeću, a Senat ih imenuje. Doktorand mora priložiti i izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na nekom studiju drugoga sveučilišta. Tema doktorskoga rada prijavljuje se na obrascu Sveučilišta u Mostaru.

Povjerenstvo za ocjenu i obranu teme sastoji se od tri ili pet članova. Većina članova povjerenstva mora biti iz grane iz koje se prijavljuje tema. Mentor može biti član povjerenstva za ocjenu i obranu teme, ali ne može biti predsjednik povjerenstva.

Prijavljena se tema brani javno, pred povjerenstvom za ocjenu i obranu teme i ostalim zainteresiranim. Vijeće doktorskoga studija, a nakon toga i Umjetničko-nastavno vijeće moraju se očitovati o prijedlogu povjerenstva za ocjenu i obranu teme, koje proslijeđuju Senatu na odlučivanje.

Prijavom teme disertacije doktorand stječe 10 ECTS bodova, a javnom prezentacijom i uspješnom obranom teme stječe novih 20 ECTS bodova. Povjerenstvo može (većinom glasova od ukupnoga broja članova) prihvatiti predloženu temu, može je poslati na doradu, a također je može u potpunosti odbaciti. Ako se prijavljena tema u potpunosti odbaci, pristupnik gubi i 10 ECTS bodova koje je stekao prijavom teme. Javna prezentacija teme doktorskoga rada sastavni je dio izvješća i prijedloga povjerenstva za prihvaćanje teme disertacije.

Službeni jezik doktorskoga studija ARS SACRA je hrvatski jezik. U iznimnim slučajevima, uz odobrenje Vijeća doktorskoga studija, doktorand može pisati disertaciju na engleskom jeziku ili jednom od svjetskih jezika, a također na tom jeziku može izlagati prilikom obrane doktorskoga rada.

Studenti doktorskoga studija ARS SACRA, koji su upisali doktorski studij prije ovih izmjena i dopuna, nastavljaju studij po starome nastavnom planu i programu. Iznimno, oni mogu, umjesto maksimalno 12 ECTS bodova iz staroga nastavnog plana i programa, osvojiti isti broj bodova preko ostalih izvannastavnih aktivnosti naznačenih u ovome elaboratu.

Kad je riječ o postupcima predaje, ocjene, obrane i pohrane doktorskoga rada, te promocije doktoranda, oni su propisani u Pravilniku o doktorskim studijima na Sveučilištu u Mostaru (od članka 12. do članka 15.). Izradom i uspješnom obranom doktorskoga rada doktorand stječe preostalih 60 ECTS bodova čime završava studij s ukupno 180 ECTS bodova.

UVJETI UPISA NA VIŠU GODINU STUDIJA I UVJETI PRIJENOSA ECTS BODOVA S DRUGIH AKADEMIJA / FAKULTETA

Prije upisa u višu godinu poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnog studija ARS SACRA student treba ispuniti odgovarajuće uvjete. Za upis u drugu godinu studija mora se osvojiti minimalno 30 ECTS bodova.

Za upis u treću godinu studija student mora osvojiti ukupno 120 ECTS bodova. Kako bi upisao ovu završnu godinu studija mora imati najmanje jednu domaću ili međunarodnu samostalnu ili skupnu izložbu nakon upisa na doktorski studij i najmanje jedan članak (objavljen ili prihvaćen za objavljivanje) u domaćem ili međunarodnom časopisu na temu vezanu za prijavu i obranu teme disertacije. Inače, završnu godinu poslijediplomskoga studija čine izrada i obrana doktorskoga rada čime se zaokružuje iznos od 180 ECTS bodova doktorskoga studija.

Svaki kolegij na ovome poslijediplomskom doktorskom sveučilišnom studiju mogu upisati studenti srodnih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta u Mostaru i drugih sveučilišta u zemlji i inozemstvu o čemu odlučuje Vijeće doktorskoga studija. Također, studenti s ovoga studija mogu izabrati kolegije s drugih poslijediplomskih studija u zemlji i inozemstvu koje će slušati i polagati. Na ovaj način završene kolegije Vijeće doktorskoga studija boduje u skladu sa svojim studijskim programom i ECTS bodove uvrštava u studentove bodovne vrijednosti na studiju. Studenti koju stječu bodove na nekim drugim poslijediplomskim studijima, obvezni su upisati i završiti najmanje šest kolegija poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnog studija ARS SACRA. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se sveučilišnim općim aktima, odnosno ugovorima između akademija ili fakulteta.

NASTAVNE I IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Kako je naznačeno u točki 2.3., koja detaljno opisuje strukturu i organizaciju poslijediplomskoga doktorskoga sveučilišnog studija ARS SACRA, studij se sastoji od utvrđenih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Preko nastavnih aktivnosti može se osvojiti 60 ECTS bodova, a izvannastavne aktivnosti donose preostalih 120 ECTS bodova.

Izvannastavne aktivnosti sastoje se od provedbe istraživanja uz vodstvo i nadzor studijskoga savjetnika (a kasnije mentora), te izrade radova, prezentacija, predavanja, radionica, izložaba, umjetničkih projekata, usavršavanja na srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu ili drugih oblika rada čiji je cilj priprema za izradu disertacije. Izvannastavne aktivnosti nose 66% od ukupnih obveza predviđenih studijskim programom, odnosno 120 ECTS bodova.

NASTAVNE AKTIVNOSTI – 60 ECTS

Obvezne modularne nastavne aktivnosti – 24 ECTS
Slikarstvo / Kiparstvo / Grafika (18 ECTS)
Slikarske tehnike / Kiparske tehnike / Grafičke tehnike (6 ECTS)

Obvezne opće nastavne aktivnosti – 24 ECTS
Metodologija istraživačkoga rada (6 ECTS)
Uređenje sakralnih prostora (6 ECTS)
Ikonografija i ikonologija (6 ECTS)
Uvod u doktorski rad (praktikum) (6 ECTS)

Izborne nastavne aktivnosti – 12 ECTS
Osnove transcendencije (6 ECTS)
Zidne tehnike (6 ECTS)
Povijest kršćanske umjetnosti (6 ECTS)
Filozofija religija (6 ECTS)
Arhitektura sakralnih prostora (6 ECTS)

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI – 120 ECTS

Ostale izvannastavne aktivnosti – 30 ECTS

Izvannastavne aktivnosti vezane za disertaciju – 90 ECTS
Prijava teme (10 ECTS)
Obrana teme (20 ECTS)
Izrada i obrana disertacije (60 ECTS)

RASPORED NASTAVNIH I IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI PO GODINAMA

1. godina – 60 ECTS

Obvezne modularne nastavne aktivnosti – 24 ECTS
Slikarstvo / Kiparstvo / Grafika (18 ECTS)
Slikarske tehnike / Kiparske tehnike / Grafičke tehnike (6 ECTS)

Obvezne opće nastavne aktivnosti – 24 ECTS
Metodologija istraživačkoga rada (6 ECTS)
Uređenje sakralnih prostora (6 ECTS)
Ikonografija i ikonologija (6 ECTS)
Uvod u doktorski rad (praktikum) (6 ECTS)

Izborne nastavne aktivnosti – 12 ECTS
Osnove transcendencije (6 ECTS)
Zidne tehnike (6 ECTS)
Povijest kršćanske umjetnosti (6 ECTS)
Filozofija religija (6 ECTS)
Arhitektura sakralnih prostora (6 ECTS)

2. godina – 60 ECTS

- Ostale izvannastavne aktivnosti – 30 ECTS

- Prijava i obrana teme – 30 ECTS
(Prijava teme 10 ECTS + Obrana teme 20 ECTS)

3. godina – 60 ECTS

- Izrada i obrana disertacije – 60 ECTS

DEFINIRANJE OSTALIH IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI (NISU UKLJUČENI BODOVI VEZANI ZA TEMU I DISERTACIJU) (ukupno 30 ECTS bodova – 2. godina studija)

1. Članak (objavljen ili prihvaćen za objavljivanje) u časopisima indeksiranim u značajnijim bazama definiranim kao priznate publikacije u Pravilniku o minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja Sveučilišta u Mostaru. (Jedan rad vrijedi 8 ECTS bodova, pa student može imati maksimalno 2 rada koja se vrjednuju.)
maksimalno 16 ECTS

2. Članak objavljen u zborniku radova i usmeno izlagan rad s recenziranih domaćih i međunarodnih skupova. (Jedan rad vrijedi 8 ECTS bodova, pa student može imati maksimalno 1 rad koji se vrjednuje.)
maksimalno 8 ECTS

3. Boravak i usavršavanje na drugim domaćim ili inozemnim sveučilištima ili znanstvenim institucijama u trajanju minimalno mjesec dana tijekom poslijediplomskoga studija (može se uzeti u vrjednovanje samo jedan boravak – na sveučilištu u zemlji 8 ECTS bodova, a na sveučilištu u inozemstvu 16 ECTS bodova).
maksimalno 16 ECTS

4. Pristupnik dobiva 8 ECTS bodova za samostalnu izložbu u zemlji, a 10 ECTS bodova za samostalnu izložbu u inozemstvu. Pristupnik mora priložiti katalog s izložbe i recenziju izložbe od strane mjerodavnog nastavnika iz grane u kojoj je pristupnik upisao doktorski studij. Za vrjednovanje samostalnih izložaba u obzir se mogu uzeti maksimlno dvije samostalne izložbe.
maksimalno 20 ECTS

5. Pristupnik dobiva 4 ECTS bodova za skupnu izložbu u zemlji, a 5 ECTS bodova za skupnu izložbu u inozemstvu. Pristupnik mora priložiti katalog s izložbe. Za vrjednovanje skupnih izložaba u obzir se mogu uzeti maksimlno dvije skupne izložbe.
maksimalno 10 ECTS

6. Držanje stručnih ili umjetničkih radionica ili predavanja u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru (ili srodne institucije u zemlji ili inozemstvu) (Svako vođenje radionice s obveznim izlaganjem donosi 6 ECTS bodova, a držanje predavanja 3 ECTS boda. Trajanje svake radionice je minimalno četiri akademska sata, a predavanja minimalno jedan akademski sat. Minimalan broj sudionika na radionici je osam. Pristupnikov nastup na radionici, umjetnički rad, kao i njegovo predavanje, moraju biti vezani za temu disertacije. Nakon održane radionice ili predavanja potrebno je predati izvješće Vijeću doktorskoga studija.)
maksimalno 6 ECTS

7. Suradnja u nastavi na kolegijima sveučilišnog preddiplomskog ili diplomskog studija (seminari, vježbe) čime se stječu ECTS bodovi na način da je 1 ECTS bod jednak aktivnome sudjelovanju u nastavi na jednom kolegiju (minimalno 30 sati), s time da zbroj ne može biti veći od 6 ECTS bodova.
maksimalno 6 ECTS

8. Autorstvo ili koautorstvo sveučilišnog udžbenika ili knjige, te uredništvo recenziranih stručnih, nastavnih ili umjetničkih izdanja – recenziju mora potpisati nastavnik koji ima izbor u zvanje na grani koju obrađuje naznačena publikacija (vrijedi 16 ECTS bodova).
maksimalno 16 ECTS

9. Autorstvo ili koautorstvo recenziranih nastavnih materijala iz pojedinih nastavnih cjelina – recenziju mora potpisati nastavnik koji ima izbor u zvanje na grani koju obrađuje nastavni materijal (vrijedi 6 ECTS bodova).
maksimalno 6 ECTS

* Ako je student ispunio sve svoje obveze prema obveznim i izbornim nastavnim aktivnostima (60 ECTS bodova), te prikupio 30 ECTS bodova iz prethodno definiranih ostalih izvannastavnih aktivnosti, on može pristupiti prijavi teme disertacije (10 ECTS bodova), a zatim i obrani teme disertacije (20 ECTS bodova). Međutim, ako 30 ECTS bodova prikupljenih za ostale izvannastavne aktivnosti ne sadrži stavke 1. ili 2. i 4. ili 5. (članak u časopisu ili zborniku definiranim kao priznata publikacija u Pravilniku o minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja i samostalna ili skupna izložba), student mora imati ECTS bodove iz ovih stavki kao uvjet za upis treće godine studija, odnosno za službeni početak izrade disertacije.

** Radovi iz ostalih izvannastavnih aktivnosti vrjednuju se i odnose na sve radove koje je student objavio od datuma upisa na poslijediplomski doktorski sveučilišni studij ARS SACRA (i za njih se mogu dobiti ECTS bodovi) pod uvjetom da su vezani za predmet istraživanja na doktorskom studiju i buduću temu disertacije (o čemu pismeno svjedoči pristupnikov studijski savjetnik).

*** Prikaz objavljenih radova na izložbama, u časopisima i zbornicima treba imati formu koja se koristi pri izboru u zvanja na Sveučilištu u Mostaru, a naznačena je forma prilog i sastavni dio Pravilnika o minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja Sveučilišta u Mostaru.

**** Pod samostalnom izložbom podrazumijeva se izložba jednoga, dvoje ili troje autora, a ako izlaže više od troje autora izložba se tretira kao skupna izložba.

2.6. ZAVRŠETAK STUDIJA I KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU

Završetkom studija stječu se kompetencije doktora umjetnosti iz umjetničkog područja, polja likovnih umjetnosti, grana slikarstva / kiparstva / grafike. Doktori umjetnosti osposobljeni su prije svega za primjenu umjetničke i znanstvene metodologije i budući samostalan istraživački rad. Stječu se kompetencije za predvodništvo akademskoga razvitka utemeljenoga na novim pristupima i tehnologijama, uvođenju novih metodologija rada koje se temelje na korištenju tradicijskih vrijednosti sa suvremenim planiranjem i odlučivanjem pri kojima se koriste najnovije metode prikupljanja, obrade i analize informacija.

2.7. POPIS KOLEGIJA

Slikarstvo (18 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Kiparstvo (18 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Grafika (18 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Slikarske tehnike (6 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Kiparske tehnike (6 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Grafičke tehnike (6 ECTS) – modularni obvezni kolegij
Metodologija istraživačkoga rada (6 ECTS) – opći obvezni kolegij
Uređenje sakralnih prostora (6 ECTS) – opći obvezni kolegij
Ikonografija i ikonologija (6 ECTS) – opći obvezni kolegij
Uvod u doktorski rad (praktikum) (6 ECTS) – opći obvezni kolegij
Osnove transcendencije (6 ECTS) – izborni kolegij
Zidne tehnike (6 ECTS) – izborni kolegij
Povijest kršćanske umjetnosti (6 ECTS) – izborni kolegij
Filozofija religija (6 ECTS) – izborni kolegij
Arhitektura sakralnih prostora (6 ECTS) – izborni kolegij





Copyright © 2019 Akademija likovnih umjetnosti, Široki Brijeg. All rights reserved. This site is designed and powered by GCR production.